zarade-1000x555

U 16 crnogorskih gradova zarade niže od državnog prosjeka

Najčešće kad se objavljuju statistički podaci u Crnoj Gori povede se polemika da li su i koliko ti podaci pouzdani. Jedna od definicija glasi da je Statistika matematička disciplina koja proučava načine sakupljanja, sažimanja i prikazivanja zaključaka iz nekih podataka. Primjenjuje se u mnogim strukama, kao i u svakodnevnom životu. Najjednostavnije rečeno, statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka. Vjerovali ili ne statistici, podaci do kojih ona dođe su zvanični i na osnovu njih se donose razni zaključci i planovi. Naše je da podacima vjerujemo ili da u njih sumnjamo.

U Crnoj Gori je prema podacima Zavoda za statistiku MONSTAT u martu bilo zaposlenih 181.260, a prosječna zarada bez poreza i doprinosa iznosila je 508 eura. Na osnovu statističkih podataka do kojih je došao MONSTAT, zaključeno je da su martu najveću prosječnu zaradu primili zaposleni u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 990 eura, a najnižu u oblasti administrativnih, pomoćnih uslužnih djelatnosti 342 eura. Što se tiče zarada po gradovima najviše su u martu primili Tivćani gdje je prosjek iznosio 589 eura, a najmanju Petnjičani i to samo 393 eura. Takođe, na osnovu MONSTAT-ovih podataka u čak 16 crnogorskih gradova prosječna zarada je manja od državnog prosjeka.

Zarade po sektorima

Kao što smo već naveli, u martu su najveću prosječnu zaradu dobili zaposleni u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 990 eura, a najnižu u oblasti administrativnih, pomoćnih uslužnih djelatnosti 342 eura.

Po ostalim sektorima prosječne martovske zarade su sljedeće: poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 515 eura, vađenje ruda i kamena 640, prerađivačka industrija 411, snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 798, snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i slično 473, građevinarstvo 440, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 358, saobraćaj i skladištenje 539, usluge smještaja i ishrane 390, informisanje i komunikacije 764, poslovanje s nekretninama 712, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 457, državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 580, obrazovanje 490, zdravstvena i socijalna zaštita 541, umjetnost, zabava i rekreacija 423 i ostale uslužne djelatnosti 440 eura.

Zarade po opštinama

Po opštinama najvišu zaradu u martu primali su Tivćani i iznosila je 589 eura, a najmanju u Petnjici 393 eura.

A prosječne zarade u ostalim opštinama u martu su iznosile: Andrijevica 402, Bar 506, Berane 463, Bijelo Polje 413, Budva 514, Cetinje 463, Danilovgrad 442, Herceg Novi 442, Kolašin 433, Kotor 509, Mojkovac 482, Nikšić 482, Plav 501, Pljevlja 515, Plužine 484, Podgorica 537, Rožaje 458, Šavnik 432, Ulcinj 419 i Žabljak 496 eura.

Broj zaposlenih po sektorima

U mjesečnom statističkom pregledu MONSTAT-a je objavljeno da je u martu u Crnoj Gori, kao i prethodnih godina, najviše zaposlenih u sektoru trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 35.822, a najmanje u sektoru vađenja rude i kamena 1.394.

U sektoru poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo angažovano je 1.838 zaposlenih, prerađivačkoj industriji 11.853, snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom 2.806, snabdijevanju vodom, upravljanju otpadnim vodama, kontrolisanju procesa uklanjanju otpada i slično 4.979, građevinarstvu, saobraćauj i skladištenju 10.885, uslugama smještaja i ishrane 12.910, informisanju i komunikaciji 5.207, finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 4.266, poslovanju s nekretninama 1.548, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 8.022, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 10.409, državnoj upravi i odbrani, obaveznom socijalnom osiguranju 21.636, obrazovanju 14.770, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti 12.361, umjetnosti, zabavi i rekreaciji 5.147 i ostalim uslužnim djelatnostima 4.121.

Vraćamo se na početak priče. Na osnovu navedenih podataka o visini mjesečnih primanja u slučaju Crne Gore bi se dalo zaključiti da se MONSTAT-u ne dostavljaju validni parametri za prikupljanje podataka, ili da naši statističari koriste metode koje se ne ukpalaju u našu realnu sliku. (Podsjećamo da se u javnosti vodila velika polemika nakon što je ranije MONSTAT saopštio da je za hranu četvoročlanoj porodici, koju po statističkom pravilu čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, potrebno 256,1 eura ili dnevno 2,06 eura po osobi za sva tri obroka).

Naime, ukoliko je prosječna zarada 508 eura, i velika većina naših građana je kreditno zadužena, vozi luksuzno auto, posjeduje najnoviji model mobilnih uređaja, redovno posjećuje elitne lokale širom države, nameće se logično pitanje kako nam sve to uspijeva sa prosječnom platom. A na to pitanje je teško odgovoriti. Crnogorski fenomen.

Migracije unutar Crne Gore

MONSTAT svakog mjeseca objavljuje podatke o migracijama unutar Crne Gore, a ne vodi statistiku o broju onih koji su napustili državu. Osnovi razlozi zbog kojeg stanovnici napuštaju rodni kraj su loša materijalna situacija, nezaposlenost, loša perspektiva…

Za prva tri mjeseca ove godine, kao i ranijih godina, najviše stanovnika napustilo je sjever države. Bijelo Polje predvodi neslavnu listu po broju odseljenih. Iz tog grada se odselilo 145 građana (53 doseljeno). Zatim slijedi Nikšić kojeg je napustilo 144 stanovnika (104 doseljeno), pa Berane 100 (40 doseljeno) i Pljevlja 91 (21 doseljeno). U Kolašin se doselilo samo četvoro a odselio 32, dok se u Rožaje doselilo 19 a odselilo 58. U gradove iz centralnog dijela ili primorja uglavnom se više stanovnika doseljava nego što ih napušta.

Izvor: Cdm

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *