kompjuter2

Srpski programeri prestigli malinare, a može i mnogo bolje

Sa prosječnim godišnjim rastom izvoza sektora informacionih tehnologija od 25,5 odsto u periodu od 2010. do 2015. godine, Srbija je na drugom mjestu u Evropi, odmah iza Litvanije.

Oblast usluga konstantno bilježi rast i uvećava suficit, pa sve značajnije doprinosi smanjenju spoljnotrgovinskog deficita. Tako je od 11 miliona eura viška u 2012. godini, ostvaren suficit od 725 miliona eura u 2015., dok podaci za 2016. još nisu dostupni.

U okviru usluga, sve značajniji doprinos daju informatika i komunikacije, koje su u 2015. godini ostvarile suficit u razmjeni sa inostranstvom od 318 miliona eura, tri puta više nego 2012.

U trećem kvartalu 2016. godine suficit u bilansu usluga dostigao je čak 3,1 odsto BDP. Izvoz ove oblasti u 2015. godini bio je 611 miliona eura, a kada se isključe telekomunikacije, samo izvoz softvera bio je „težak“ oko 450 miliona eura.

Time ne samo da je IT preskočio tradicionalni srpski izvozni proizvod – maline, već se približio i kukuruzu, piše Danas.

Izvoz IT je jedan odsto srpskog BDP i po tom parametru su peti u 13 zemalja CIE, ali prirast izvoza IT usluga prema BDP je u Srbiji najviši. Inače, Srbija se nalazi na 50. mjestu u svijetu po visini izvoza IT.

Sa prosječnim godišnjim rastom izvoza IT od 25,5 odsto od 2010. do 2015. Srbija je na drugom mjestu u Evropi, odmah iza Litvanije. Prema analizi Kvartalnog monitora, i dalje su iza zemalja Centralne i Istočne Evrope po izvozu IT usluga sa 48 eura po stanovniku dok je prosjek CIE 88 eura.

Region predvode Estonija, Češka i Mađarska sa prosjekom od 162 eura po čovjeku od izvoza IT. Samo dostizanjem prosjeka ove tri najuspješnije zemlje, srpski programeri bi donosili više od milijardu eura godišnje deviznog priliva.

Najveći potencijal u IT su svakako ljudi. Dobro obrazovani, sa znanjem engleskog jezika, sa vrlo jeftinom cijenom radnog sata u odnosu na Zapad, isporučuju visok kvalitet.

Međutim, tu se nalazi i glavno ograničenje ove industrije, a to je nedovoljan broj kadrova, s obzirom da sa univerziteta godišnje izađe 1.000 do 1.500 stručnjaka, dok je tražnja neuporedivo veća. Postoje procjene da se i svih 30.000 „ajtijevaca“ može zaposliti.

Za razliku od nekih drugih industrija, ulaganja u IT su mala, dovoljan je dobar kompjuter od hiljadu-dvije eura, internet i prostorija. Naravno, i znanje da bi se ostvarili veliki rezultati.

Izvor: bizlife.rs