pkcg

Privrednici za uvođenje neradne nedjelje

Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore je podržao predlog jednog broja trgovaca o uvođenju neradne nedjelje, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore.

“Time bi u znatnoj mjeri bila povećana produktivnost rada, radnici bi bili zadovoljniji i odgovorniji prema radnim zadacima, provodili bi i planirali više vremena sa porodicom, poslodavci bi razvili mnogo veću društvenu odgovornost, smanjili bi se troškovi angažovanja dodatne radne snage, kao i tekući troškovi održavanja i redovna izdvajanja za usluge (električna energija, grijanje, komunalije”, ocijenili su oni.

Odbor je razmotrio poslovanje u Sektoru trgovine tokom prvih osam mjeseci ove godine i realizaciju programa „Kupujmo domaće“.

Neradna nedjelja

Sekretarka odbora udruženja trgovine Milica Tomašević pojasnila je da je inicijativa za uvođenje neradne nedjelje potekla od jednog broja trgovaca, predstavnika trgovačkih lanaca, sa kojima je Komora razgovarala tokom obilaska preduzeća sjeverne i centralne regije.

Uz to, kako navode iz PKCG, predlozi su da se shodno određenim neradnim danima u Crnoj Gori, odrede i dani radnih nedjelja, odnosno shodno dogovoru trgovaca proporcionalno odredi dežurstvo nedjeljom, kao i radne nedjelje pred državne i vjerske praznike. Takođe, u mjesecima sezone kada je povećan obim posla (jun, jul i avgust) trebalo bi uvesti radne nedjelje kako bi svi spremno odgovorili potrebama sezone.

“Zatvorene prodavnice ne bi oštetile poslodavce. Promet ne bi opao, već bi se prenio na ostale dane, pa bi se u tim danima angažovao veći  broj radnika, što znači da uvođenje neradne nedjelje ne bi dovelo do smanjenja radnika”, navela je Tomašević.

Zoran Kojičić iz kompanije „Voli“ afirmativno je govorio o ovom predlogu, riječima da neradna nedjelja može pozitivno uticati na profitabilnost, produktivnost i rješavanje pitanja slobodnih dana. Biljana Petrušić, Kalgo, Tihomir Kandić, Megapromet, Bekim Hadžalić Franca marketi i Jovan Lekić, Nall International, govorili su na istom fonu.

“Dobro je što je ova inicijativa potekla od poslodavaca. Nadam se da će ona doprinijeti dijalogu sa socijalnim partnerima o predlogu Zakona o radu”, rekao je Lekić.

Ocijenjeno je da pitanje rada nedjeljom zahtijeva sveobuhvatnu analizu mogućih posljedica ukidanja ovog rada, jer su u sektoru trgovine time obuhvaćeni, uz trgovine robom široke potrošnje, i trgovački centri, kiosci, pumpe.

“Ne bi bilo praktično uvesti zabrane za tržne centre koji su postali mjesto ne samo kupovine, i bilo bi nerealno zatvoriti ih nedjeljom, kada imaju najviše posjetilaca i kupaca. Da li se fokusirati samo na trgovačke lance, u ovom dijelu, pitanje je kom treba posvetiti posebnu pažnju”, istakli su iz Komore.

Poslovanje

Informaciju o poslovanju u sektoru trgovine za period januar-avgust predstavila je sekretarka Odbora Milica Tomašević.
Prema preliminarnim podacima Monstata, promet u trgovini na malo u tekućim cijenama za pomenuti period je iznosio 929,6 miliona eura i veći je za 4,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine u tekućim cijenama, dok je u stalnim cijenama veći za 3,1 odsto.

Najveći promet ostvaren je u avgustu 161 milion eura i u julu 143 miliona eura. Najveći rast je u trgovinama na malo prehranom 5,8% dok prodavnice neprehrambenih proizvoda biželje pad četiri odsto. U sektoru trgovine je najviše zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima. U pomenutom periodu u trgovini je bilo 36.853 zaposlenih, što je ipak pad od 1,2 odsto u odnosu na 2017. godinu.

Ukupna robna razmjena Crne Gore u ovom periodu, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1.945,2 miliona eura i veća je za 12,4 odsto, u odnosu na isti period 2017. Izvezeno je robe u vrijednosti od 260,9 miliona eura, što je više za 7,3 odsto, a uvezeno za 1.684,3 miliona eura što je 13,2 odsto više. Najveći obim robne razmjene je ostvaren sa zemljama EU (810,9 miliona eura) i 19,1 odsto je veći nego prošle godine. Učešće EU zemalja u ukupnoj robnoj razmjeni godine bilo je 48,1 odsto, CEFTA 29,9 odsto i ostalih 22 odsto.

Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su: Srbija (56,1 milion eura), Mađarska (33,5 miliona eura) i BiH (20,4 miliona eura), dok su u uvozu to bili Srbija: (329,2 miliona eura), Kina (185,2 miliona eura) i Njemačka (145,2 miliona eura). Glavni izvozni proizvodi su obojeni metali sa učešćem od 20,2% u ukupnom izvozu, električna energija 13,6%, mineralne rude i otpaci metala 13,0%, pluta i drvo 6,3%, nafta i naftni derivati 5,6%.

Predsjednik Odbora Karadaglić istakao je da je trgovina zabilježila rast što dijelom duguje i dobroj turističkoj sezoni. Zabrinjava ga što je plata u sektoru mnogo niža od prosjeka u državi, naročito jer u trgovini radi četvrtina ukupnog broja zaposlenih.

Potpredsjednica Ljiljana Filipović je kazala da Komora od maja intenzivno obilazi privredne subjekte sa namjerom da im približi svoje usluge i upozna se sa njihovim poslovanjem te ograničenjima koje prepoznaju u radu.

Kupujmo domaće

Rezultate kampanje u okviru programa „Kupujmo domaće“ predstavio je izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing za Crnu Goru Vladimir Raičević.

Sve realizovane aktivnosti su kao rezultat dale kontinuiran rast prometa domaćih proizvoda, a najveci u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, te voća i povrća. Sedamnaest odsto potrošača sada pokazuje značajniju naklonost prema domaćim proizvodima nego prije godinu, a njih još 16 odsto procjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla, pokazuje istraživanje IPSOS-a.
“Kod domaćih proizvođača koji ulažu u svoje pozicioniranje na tržištu i promociju veći je i rezultat u smislu prometa”,  kazao je
Raičević.

Prema njegovim riječima, ukoliko se želi ojačati ekonomija, mora da se radi na većoj prisutnosti domaćih proizvođača na tržištu.

Izvor: Cdm

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *