MMF traži veće poreze: Skuplja struja, gorivo, voda…

Međunarodni monetarni fond MMF predložio je Vladi u cilju sanacije deficita i javnog duga smanjenje troškova za naknade za majke, mjere kojima bi se spriječilo prijevremeno penzionisanje, uvođenje akcize na ugalj, povećanje akcize na cigarete, alkohol, naftne derivate i zaslađena pića, kao i povećanje kriznog poreza. Ukoliko Vlada prihvati ove mjere, to znači da bi poskupljela struja, voda, gorivo…

Šef misije MMF-a, Markus Petri, kazao je da više napora treba uložiti na mjere na rashodnoj strani budžeta, jer su i prihodi i potrošnja visoki u poređenju sa drugim zemljama.

euro-870757_1920-660x440

“Preporučujemo da Vlada u naredne tri do četiri godine preduzme dodatne mjere koje bi u neto iznosu donijele prinos od oko dva odsto bruto domaćeg proizvoda BDP. Naše preporuke predstavljaju mogućnost za izbor opcija, a Vlada će ih razmotriti kako bi ih implementirala na srednji rok”, rekao je Petri na konferenciji za novinare povodom redovne godišnje misije MMF-a.

On je kazao da su izdvajanja za zarade u javnom sektoru i penzije relativno visoke u poređenju sa međunarodnim okruženjem.

Takođe, javni dug će nastaviti da se povećava i svoj vrhunac će dostignuti 2019. godine. On će sa garancijama biti nešto ispod 90 odsto BDP-a, a bez garancija ispod 85 odsto, što je visok nivo duga za zemlju sa nivoom razvoja kakva je Crna Gora.

“Zabrinuti smo sposobnošću Vlade da ga refinansira, ali smo vidjeli da je i Vlada svjesna izazova i već je preduzela značajne mjere uključene u sami budžet za ovu godinu”, naveo je Petri.

Spriječiti prijevremeno penzionisanje

Prema njegovim riječima, rashodi za penzije su relativno visoki jer su u prošlosti ad hoc odluke omogućile radnicima da se prijevremeno penzionišu.

“Vlada bi trebalo da preduzme mjere kako bi spriječila prijevremeno penzionisanje. Misija vjeruje da bi se rashodi za penzije mogli značajno smanjiti na pravičan način na kratak rok tako što bi se penzije uključile u poresku osnovicu poreza na dohodak građana, a što bi se odnosilo samo na one sa visokim primanjima”, naveo je Petri.

Pored toga, penzioneri bi mogli da plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje koji bi se ocjenjivao u odnosu na iznos u kome su njihove penzije iznad prosječne penzije, što bi takođe primarno uticalo na boljestojeće penzionere.

“Izdvajanja za socijalna davanja su relativno visoka, ali nijesu dobro usmjerena. Naknade za majke su potvrda toga, jer odluka da se dodijeli ta vrsta naknade bila je skupa i iznosi dva odsto BDP-a”, rekao je Petri.

On je podsjetio da su neke majke napustile radna mjesta da bi dobili te naknade, one neće više produktivno doprinositi društvu i postale su trošak za državu.

“Slično, majke koje su prije toga bile nezaposlene, sada više ne traže posao i takođe zavise od podrške države čiji su resursi ograničeni. Ima i onih koje su već bile u penzionom sistemu i sada primaju veće naknade”, naveo je Petri.

Prema njegovim riječima, sama politika ne pomaže da se postigne povećanje nataliteta, pa smatra da je trošak, nažalost, bio vrlo visok.

“Postoji potreba da se smanji trošak tako da omogućava neku naknadu za one majke koje su napustile radna mjesta i na način da ih ohrabre da se vrate na tržište rada. Slično je i za one koje su bile nezaposlene, pri čenu bi bilo najbolje kada one ne bi morale da zavise od sistema socijalne zaštite”, poručio je Petri.

On smatra da te naknade za majke treba promijeniti i unaprijediti, pri čemu treba da se uzme u obzir bilo koja odluka koju će donijeti Ustavni sud.

Povećati akcize na cigare, alkohol, gorivo

Petri je kazao da MMF smatra da bi imalo smisla da se uvede akciza na ugalj, jer potrošnja uglja sa sobom nodi značajan trošak za društvo.

“Troškovi u smislu lokalnog zagađenja od uglja su visoki. Ako imate veću cijenu uglja imaćete manju potrošnju i zagađenje, a veće podsticaje da se ulaže u čistije vrste energije. Naravno, veća cijena uglja moraće da se prenese na višu cijenu električne energije, jer njena proizvodnja u određenoj mjeri zahtijeva ugalj, ali to održava stvarni trošak koji ugalj ima kada je u pitanju korištenje električne energije za njega”, objasnio je Petri.

On smatra da postoji prostor za povećanje akciza na cigarete i alkohol, kao i onih na gorivo i zaslađena pića.

“Niža stopa poreza na dodatu vrijednost PDV mogla bi da se poveća na polovinu standardne, a i neke od stavki koje se oporezuju nižom stopom mogle bi da se oporezuju standardnom”, smatra Petri.

Veći krizni porez

Krizni porez bi, kako je dodao, mogao da se podigne na 13 odsto neko vrijeme, što bi osiguralo da oni koji imaju bolja primanja doprinose procesu prilagođavanja.

“Ove preporuke daju u zbiru mnogo više nego što je potrebno, ali smo htjeli da objasnimo koje su opcije. Na Vladi je da odluči koje su mjere najprimjerenije za crnogorski kontekst”, rekao je Petri.

On je kazao da su izgledi za rast u ovoj godini prilično pozitivni, pri čemu se očekuje rast oko 3,4 odsto BDP-a vođen investicijama od države i privatnog sektora.

“Takođe, inflacija je niska i finansijski sistem se unaprijeđuje. Nivo nekvalitetnijh kredita se smanjuje i generalno banke su u poziciji da mogu da podrže ekonomski rast”, rekao je Petri.

Ministar finansija Darko Radunović, kazao je da su u razgovorima usaglasili kakvo je sadašnje stanje u čemu nema mimoilaženja.

“Mjerama i utvrđivanjem budžeta za ovu godinu uspjeli smo da stvorimo uštedu od 3,2 odsto BDP-a, a to je po MMF-u 2,5 odsto”, rekao je Radunović.

On je kazao da su Vladine procjene da će do 2019. godine imati budžetski deficit koji će probijati Mastrihtske kriterijume, a da će 2020. ući u fazu suficita.

“Finansijska strategija bi trebalo da bude usvojena do kraja drugog kvartala ove godine i bila bi predmet pažnje MMF-a. Njome moramo stvoriti pretpostavke da povećamo fisklalnu stabilnost. Te mjere su mnogo šire nego što bi bilo poželjno da prihvatimo i svaka od njih treba da se izanalizira”, naveo je Radunović.

Lako primijeniti porez na akcize za cigarete i alkoholna pića

Prema njegovim riječima, moguće je lako primijeniti porez na akcize za cigarete i alkoholna pića, ali s druge strane osjetljive su mjere koje bi opteretile građane Crne Gore.

Radunović je kazao da će preispitati način beneficiranog i prijevremenog odlaska u penziju, jer imaju dosta takvih slučajeva.

“Moramo vidjeti i te najvisočije penzije. Vjerovatno ćemo morati naredne godine da razmišljamo da penzije ne usaglašavamo, što bi bila moguća mjera za narednu, eventualno za 2019. godinu”, rekao je Radunović.

Plate u javnom sektoru se neće smanjivati

Plate u javnom sektoru, kao je dodao, neće smanjivati, ali će ih vjerovatno zamrznuti za narednu i 2019. godinu.

On je, govoreći o aranžmanu sa MMF-om, rekao da o tome nije razgovarano, ali da on uvijek postoji kao opcija.

Guverner Centralne bnake CBCG, Radoje Žugić, kazao je da su određeni indikatori značajno unaprijeđeni, a odnose se na visoku likvidnost banaka, solventnost, dobru kapitalizovanost banaka i na određene parametre koji imaju pozitivan trend.

“Ipak imamo slabosti, odnosno visok nivo loših kredita, iako je taj parametar smanjen preko 25 odsto u prethodnom periodu. Takođe, i dalje je slabost našeg bankarskog sistema relativno visok nivo kamatnih stopa, iako su one danas na istorijskom minimumu”, naveo je Žugić.

Takođe, banke su smanjile kreditnu aktivnost oko 20 odsto, iako se u posljednjim mjesecima snažno javlja rast podrške privatnom sektoru.

“Da bi osnažili sve trendove, aktivno smo radili na planu novog regulatornog okvira. Dostavili smo Vladi izmjene i dopune zakona o dobrovoljnom restrukturiranju, CBCG, a dostavićemo i Predlog zakona o sanaciji banaka gdje ćemo nastojati da zaštitimo državni budžet”, rekao je Žugić.

 

Izvor: cdm.me

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *