Ekonomski planovi Donalda Trampa

Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle

Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle

NEW YORK – Smanjenje poreza i protekcionizam neki su od ekonomskih planova Donalda Trampa.

Najprije sniženje poreza. Tim obećanjem su i neki drugi predsjednici prije Donalda Trampa osvajali glasove birača. Sad će ga birači ocjenjivati prema tom obećanju. Zavisno od visine i primanja američki građani bi ubuduće trebali plaćati porez na dohodak prema stopi od 10, 20 ili 25 posto. Istovremeno bi trebali profitirati i oni koji najmanje zarađuju i oni s najvećim primanjima. Samci s primanjima manjim od 25.000 dolara i bračni parovi s primanjima manjim od 50.000 dolara ubuduće ne bi uopšte trebali plaćati porez na dohodak. A za one s najvećim primanjima poreska stopa bi sa sadašnjih 40 posto trebala biti smanjena na 25 posto.

Ako Tramp uspije svoju poreznu reformu progurati u Kongresu više od polovine američkih domaćinstava (ima ih oko 120 miliona) neće od 2017. uopšte plaćati porez na dohodak. I to nije sve. Porez na prihod preduzeća trebao bi biti smanjen sa sadašnjih 25 posto na 15 posto, a porez na nasljedstvo trebao bi biti potpuno ukinut.
Nije zato čudo da finansijski stručnjaci strahuju od dramatičnih posljedica za američki državni proračun zbog milijardskog smanjenja poreskih prihoda. Zavisno od toga kako rigorozno će Tramp sprovoditi svoju poresku politiku, moguće je smanjenje poreskih prihoda između 2,6 i 3,9 biliona dolara u idućih deset godina, upozorio je nedavno institut Tax Foundation u američkom glavnom gradu Washingtonu.

Ekonomske savjetnike budućeg američkog predsjednika ove brojke ne uzbuđuju. Manjak poreskih prihoda bi bio nadoknađen postepenim oporezivanjem prihoda u inostranstvu koje ostvaruju američki koncerni kao Apple, Amazon ili General Electric, a koji zahvaljujući rupama u zakonu potpuno legalno izbjegavaju plaćanje poreza u SAD-u. Te rupe bi bile zatvorene. Osim toga smanjenje poreza bi pospješilo rast američke ekonomije i time donijelo dodatne prihode, kažu Trampovi savjetnici Wilbur Ross i Peter Navarro.
Nakon preuzimanja dužnosti predsjednika u januaru Donald Tramp namjerava preispitati sve trgovinske ugovore SAD-a s drugim zemljama. Najprije namjerava otkazati sjevernoamerički ugovor o slobodnoj trgovini NAFTA s Kanadom i Meksikom. To je obećao u predizbornoj kampanji. Nakon otkaznog roka od šest mjeseci trebali bi biti obavljeni pregovori o novim uslovima – sa znatno boljim uslovima za SAD.

I sporazum o transpacifičkoj slobodnoj trgovini TPP neće nikad biti ratifikovan, ako bude po volji Donalda Trampa, a SAD će odustati i od pregovora s EU-om o transatlantskom sporazumu TTIP.
Tramp će udovoljiti i protivnicima TTIP-a u Evropi. Najavio je da će odustati od pregovora s EU-om o slobodnoj trgovini i investicijama.

Kina, Južna Koreja i Japan neće više tako lako imati pristup američkom tržištu, razmišlja se o visokim carinama za proizvode azijske konkurencije. Samo tako SAD može, smatra Tramp, nadoknaditi nekorektne prednosti koje svojim preduzećima osiguravaju zemlje kao Kina državnim manipulacijama mjenjačkih tečajeva.

I njemačke izvoznike očekuje neizvjesnost. Jer, otkad ekonomija u evropskim susjednim zemljama i Kini slabi, američko tržište je za njemačka preduzeća postajalo sve važnije. 2015. je SAD pretekao Francusku kao najvažnije tržište za izvoz njemačkih proizvoda.

Njemačka preduzeća su u SAD-u prodala robu vrijednu 125 milijardi eura, prije svega vozila, mašine i hemijske proizvode. To je oko 10 posto ukupnog njemačkog izvoza. S druge strane Njemačka je uvezla iz SAD-a robu vrijednu gotovo 60 milijardi eura, što je oko šest posto ukupnog njemačkog uvoza.

Više od milion radnih mjesta u Njemačkoj zavise direktno ili indirektno od izvoza u SAD. Još 630.000 radnih mjesta ima u preduzećima koja kontrolišu američke kompanije. Samo McDonalds u Njemačkoj ima 58.000 zaposlenih, Manpower 27.000, Ford više od 25.000, Opel oko 18.000 radnih mjesta.

I njemačka preduzeća u SAD-u zapošljavaju stotine hiljada ljudi. Najveći njemački poslodavac tamo je DHL, kompanija kćer Njemačke pošte, s oko 77.000 zaposlenih, slijedi Siemens sa 70.000, kooperant autoindustrije ZF sa 62.000, Volkswagen sa 60.000 zaposlenih.

Njemačka preduzeća su u SAD-u investirala više od 271 miliona eura – prije svega u fabrike i nekretnine. U SAD-u djeluje više od 3.700 njemačkih preduzeća. Samo 50 najvećih njemačkih preduzeća u SAD-u imaju godišnji promet od 400 milijardi dolara.

I američka preduzeća su u Njemačkoj investirala milijarde. Trenutna vrijednost tih investicija je oko 27 milijardi eura. Samo 2015. su pokrenuta 252 nova američka projekta, od izgradnje potpuno novih pogona preko proširenja kapaciteta do preseljenja preduzeća. Samo kineska preduzeća s 260 projekata su bila još aktivnija. Samo 50 najvećih američkih preduzeća u Njemačkoj imaju godišnji promet od oko 170 milijardi eura.

Protiv dobre ekonomske saradnje s Njemačkom sigurno neće imati ništa ni predsjednik Donald Tramp. Ali će sigurno imati protiv očite neravnoteže. Da Njemačka u SAD izvozi gotovo dvostruko više robe i usluga nego uvozi iz SAD-a, to američke vlade kritikuju već godinama, bile one demokratske ili republikanske. S Donaldom Trampom u Bijeloj kući će porasti pritisak da se učini nešto protiv divovskog njemačkog trgovinskog suficita s SAD-om.

Izvor: rs.seebiz.eu