Deset godina od potpisivanja CEFTA 2006 – rezultati i izazovi

cefta1

Dijalog privatnog i javnog sektora o daljoj liberalizaciji u trgovini uslugama, trgovinskim olakšicama, investicijama i kretanju stručnjaka i kvalifikovane radne snage neophodno je unaprijediti, ocijenjeno je na okruglom stolu „Deset godina od potpisivanja CEFTA 2006 – rezultati i izazovi”, organizovanom 9. novembra 2016. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

U radu skupa, koji se održava u okviru crnogorskog predsjedavanja Sporazumom, učestvovali su predstavnici državih organa i privrednika iz Crne Gore, CEFTA Sekretarijata i privrednih komora zemalja potpisnica.

Prema riječima potpredsjednice Privredne komore Crne Gore Ljiljane Filipović, deseta godišnjica od potpisivanja CEFTA sporazuma je povod za razmjenu iskustava, analizu ostvarenih rezultata, kao i diskusiju o svemu što se u implementaciji može unaprijediti. Ona je kazala da je cilj organizovanja okruglog stola i upoznavanje privatnog sektora sa novinama u oblasti prekogranične trgovine koje će biti implementirane.

– Programom crnogorskog predsjedavanja Sporazumom bilo je planirano da poseban akcenat bude stavljen na unapređenje dijaloga izmedu privatnog i javnog sektora. Mogu konstatovati da po tom pitanju, i pored formulisanja konkretnih predloga, nijesmo do sada naišli na pozitivan stav javnog sektora u regionu. Istakla bih spremnost našeg resornog ministarstva za saradnju, ali pošto je ovo regionalni sporazum, ona mora biti iskazana i od strane drugih potpisnica – rekla je Filipović.

Smatra da je potrebno uložiti dodatni napor i lobirati kod vlada da glas privrede bude suštinski uvažen.

Govoreći o ostvarenim rezultatima u robnom prometu, potpredsjednica Komore je kazala da je evidentan rast razmjene od početka primjene Sporazuma. Od 2006.godine, kada je Sporazum potpisan, rast ukupnog obima robne razmjene Crne Gore i potpisnica iznosio je 30%. U desetogodišnjem periodu učešće crnogorske razmjene sa CEFTA zemljama u ukupnoj kretalo se od 32,7% (u 2007. godini) do 44% (u 2011. godini). Nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, jula 2013. godine, to učešće je nešto niže i u posljednje dvije godine se iznosi oko 39%.

– I pored pozitivnih rezultata, kako u dijelu rasta obima razmjene, tako i u dijelu otklanjanja barijera, svjedoci smo da još postoje velike mogućnosti za unapređenje regionalne privredne saradnje – navela je ona.

Plan predsjedavanja Sporazumom u ovoj godini posebno naglašava potrebu unapređenja transparentnosti kao jednom od horizontalnih ciljeva. U tom kontekstu, Privredna komora Crne Gore veoma podržava i daje doprinos da izvještavanje ranije zasnovano na aktivnostima, sada bude zasnovano na rezultatima.

– Privatni sektor kao glavni korisnik CEFTA 2006 sporazuma i današnjim učešćem pokazuje spremnost da suštinski doprinese definisanju i rješavanju neusaglašenosti koje su prepreka čvršćem ekonomskom povezivanju – zaključila je Filipović.

Goran Šćepanović, direktor Generalnog direktorata za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomije Crne Gore, smatra da je od potpisivanja Sporazuma postignuto mnogo.

– Sa uspješnom primjenom sporazuma, unaprijedili smo i ciljeve, pa je uspostavljen sistem bescarinske trgovine, što ima veoma pozitivan uticaj na konkurentnost regionalnih ekonomija. Okončani su pregovori za zaključenje Dodatnog protokola 5 – sporazuma o trgovinskim olakšicama između CEFTA strana, pregovori o liberalizaciji trgovine uslugama su u završnoj fazi, izmijenili smo CEFTA strukture, a u narednom periodu radiće se na unapređenju sistema rješavanja sporova – kazao je on.

Prema njegovim riječima, sektor usluga ima rastuću ulogu u ekonomijama svih CEFTA zemalja, sa velikim potencijalom povećanja unutarregionalne trgovine uslugama.

– Na osnovu strukture crnogorske ekonomije od 2006. do 2014, kao i projekcije od 2015-2018. godine, može se zaključiti da se crnogorska ekonomija prestrukturira ka ekonomiji usluga, koje će na kraju perioda činiti skoro 80% bruto dodate vrijednosti. Dodatnim protokolom o trgovini uslugama unaprijediće se jednoobraznost i kvalitet usluga, omogućiti slobodno kretanje radnika u Regionu kao i poboljšati statistika trgovine uslugama – rekao je Šćepanović.

On je naglasio da će se zaključenjem Protokola 5, koje se očekuje u decembru 2016, obezbijediti olakšanje tranzita i trgovine kroz regionalno povezivanje svih graničnih službi u jedinstveni informacioni sistem. Na taj način, smanjiće se trajanje tranzita i troškovi trgovine, što će dovesti do jačanja konkurentnosti nacionalnih ekonomija u Regionu.

Značaj trgovinskih olakšica je veliki, naglašava Šćepanović. Prema World Trade Report-u Svjetske trgovinske organizacije procjene su da će puna primjena sprazuma dovesti do sniženja troškova trgovine za 14,3% na svjetskom nivou. Prema Međunarodnom trgovinskom centru jedan dan uštede u transportu je vrijedan 0,8% ad valorem vrijednosti za industrijske proizvode. Kašnjenje ima još veći uticaj na kvarljivu robu. Takođe, istraživanja pokazuju da 1% skraćenja vremena potrebnog za izvoz, povećava izvoz za 0,4%. Jedan dodatni dan u tranzitu odgovara povećanju razdaljine od 70km između trgovinskih partnera, kao i da jedan dan smanjenja vremena transporta u zemlji dovodi do povećanja izvoza za 7%.

– Predviđanja su da će najveće koristi od primjene sporazuma imati zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje, koje bi ostvarile veće benefite od porasta izvoza i rasta GDP-a, nego razvijene zemlje. Takođe, očekivanja su da će udio u ukupnom izvozu malih i srednjih preduzeća, porasti više nego kod velikih kompanija. Konačno, puna primjena sporazuma trebalo bi da dovede i do rasta investicija, jer su troškovi trgovine veoma bitni za konkurentnost i strane direktne investicije – rekao je on.

Šćepanović je zaključio da bez obzira na urađeno, netarifne barijere su i dalje veoma aktuelne. U narednom periodu planira se unapređenje mehanizma za rješavanje sporova, u pravcu dodatne efikasnosti.

O rezultatima 10-godišnje primjene Sporazuma diskutovali su Umut Ergezer, vršilac dužnosti direktora CEFTA Sekretarijata, zatim predstavnica GIZ Tanja Bošković u čijem fokusu su bile netarifne barijere u ovom regionu, Danijela Gačević, savjetnica u Ministarstvu ekonomije, koja je govorila o rezultatima pregovora o trgovinskim olakšicama, dok je o postignutom u liberalizaciji trgovine uslugama pričala njena koleginica Svetlana Božović.

U panel diskusiji o privatno-javnom dijalogu učestvovali su predstavnici privrednih komora CEFTA regiona – Ivana Stevanović iz Srbije, Ognjenka Lalović iz Bosne i Hercegovine, te Berat Rukiqi sa Kosova, kao i predstavnici crnogorskih kompanija.

Nakon panela održani su sastanci radnih grupa CEFTA Foruma privrednih komora za poljoprivredu uključujući sanitarne i fitosanitarne mjere, zatim netarifne i tehničke barijere u trgovini, potom carine i porijeklo robe, te usluge.

Izvor: www.privrednakomora.me