sanja-660x330

Crna Gora i lično brendiranje – Da ili ne?

Već 15 godina radite svoj posao i jedan ste od srećnih ljudi koji rade ono što vole. Vaš posao zahtijeva analitičke sposobnosti, poznavanje ljudi, ali smatrate da tu postoji i doza umjetnosti. Ipak, nije jednostavno odabrati pravu osobu za pravi posao. Međutim, svaki posao, pa čak i onaj koji volimo ima djelove koje volimo samo malo manje. U vašem slučaju, to je 150 biografija na vašem stolu koje morate pregledati do pauze.

Prvih 10, da kažemo i 20, je interesantno. Neki od tih ljudi su se već prijavljivali za posao u vašoj kompaniji a za neke prvi put čujete. Odmah vidite da se neki uklapaju u profil onoga što tražite, a neki ne. Nakon 50 biografija sličnog formata i sadržine, sve postaju iste. Kako izabrati između kandidata koji svi liče jedan na drugog? Tako što ćete se okrenuti prijatelju sveznalici – Google-u.

Zašto bi neko gledao moj Facebook profil, pitate se. Razmislite malo o ovome. Zar vaši poslovni kontakti već nisu dio vaše Facebook mreže?

Vaš online život je vaš offline život

Bez obzira da li smo student koji traži zaposlenje, bloger koji želi da radi sa brendovima ili zaposleni koji posredno predstavlja interese svoje kompanije, naše online prisustvo ima veliki uticaj na naš offline uspjeh.

Danas sa poslovnim partnerima ne komuniciramo samo putem telefona ili emaila već i putem Vibera, WhatsAppa, LinkedIna pa i Facebooka.

Ovo je naravno mač sa dvije oštrice. Sa jedne strane moramo imati u vidu da nisu svi zainteresovani za praćenje našeg dobroćudnog nadmudrivanja sa prijateljima te da je naša sloboda izražavanja u tom smislu ograničena, a sa druge strane imamo mnoštvo platformi koje možemo iskoristiti da se povežemo sa potencijalnim poslovnim saradnicima i pokažemo u čemu smo to dobri.

Šta se dešava sa vašim online prisustvom?

Prvi utisak je najbitniji i stiče se online…

Ukoliko ste imalo nalik na prosječnog građanina svijeta, prvi utisak o osobi najčešće stičete online.

Istraživanje koje je istraživačka kompanija Ipsos sprovela u saradnji sa NVO Digitalizuj.Me u maju 2017. godine, pokazuje da polovina građana Crne Gore koristi Internet da stekne utisak o osobi koju tek treba da upozna. Skoro četvrtina nas na Internetu traži informacije o ljekaru kod kojeg imamo zakazanu konsultaciju, kao i informacije o osobi koju je neko od naših poznanika pomenuo u razgovoru. Nešto manje nas, oko 16%, traži informacije o osobi prije poslovnog sastanka, odnosno 15% prije neformalnog društvenog sastanka, dok 6% nas pretražuje informacije o osobi koja se u tom trenutku nalazi u društvu sa nama.

Ovi podaci postaju još interesantniji kada se uporede sa istovjetnim istraživanjem koje je sprovedeno na području Sjedinjenih Američkih Država od strane istraživačke kuće Wakefield Research za kompaniju doMEn 2016. i 2015. godine. Bez obzira odakle dolazili, svi mi koristimo informacije koje imamo na raspolaganju kada se radi o boljem upoznavanju osoba za koje smo zainteresovani.

Prvi utisak o osobi stičemo na osnovu toga o čemu priča, kako se izražava i kojim ljudima se okružuje, isto kao što se to radilo hiljadama godina unazad. Samo je medijum putem kojeg to radimo drugačiji.

Upravo je činjenica da sadržaj koji je dostupan o name online igra sve veću ulogu u izgradnji našeg profila kao poželjnog zaposlenog, saradnika ili prijatelja, uticala na značaj izgradnje ličnog brenda online. Ideja da treba da njegujemo svoju reputaciju sa jednakom pažnjom i trudom koju marketing menadžer Coca Cole ulaže u izgradnju ovog brenda, je u svijetu sve aktuelnija tema.

Bez obzira na godine, bez obzira na poziciju, bez obzira na industriju u kojoj se nalazili, svi mi moramo da razumijemo značaj brendiranja. Mi smo izvršni direktori sopstvenih kompanija: Ja d.o.o. Ukoliko danas želimo da budemo u biznisu, naš najvažniji posao je da budemo šef marketinga za brend koji se zove Ja.

Tom Peters, Fast Company 1997

Zašto je tako teško povjerovati da ljudi guglaju nas, ako mi guglamo njih?

… ali samo kada se radi o drugim ljudima

Međutim, dok itekako prisvajamo društvene mreže i Internet kada se radi o navigiranju okruženjem čiji smo dio, izgleda da nismo svjesni da isto kao što mi pretražujemo informacije o drugima, i ti drugi mogu da pretražuju informacije o nama i donose zaključke na osnovu njih, bilo da se radi o HR menadžeru kao u primjeru na početku, ili prijatelju prijatelja kojem je naše ime zvučalo poznato.

Na pitanje u kojoj smo mjeri zabrinuti da bi informacije dostupne na Internetu mogle negativno uticati na naš ugled i reputaciju, čak 82% stanovnika Crne Gore odgovara da nije zabrinuto. Izrazitu zabrinutost izražava tek 4%. Ukoliko uzmemo u obzir da 95% nas nikada nije osjetilo posljedice zbog sadržaja koji je o nama dostupan online, ovaj podatak i nije iznenađujući.

Ako pogledamo podatke za SAD vrijedi postaviti pitanje da li će se ovaj procenat održati na tako visokom nivou u narednih nekoliko godina. Naime, čak 35% ispitanika iz SAD-a ističe da je bilo izloženo negativnim posljedicama informacija koje se o njima nalaze na Internetu makar jednom. To je jedan od razloga zašto 38% ispitanika iskazuje zabrinutost zbog sadržaja koji je o njima dostupan online.

Ovo ne znači da treba odmah da ugasite Facebook, prekinete da Snapchatujete razgovore sa svojim kućnim ljubimcem, ili prestanete sa slobodnim dijeljenjem svojih misli i stavova na društvenim mrežama, ali morate biti svjesni da biti odgovoran digitalni građanin podrazumijeva mnogo više od znanja da pošaljete email i odaberete pravi Instagram filter. Jedno od njih jeste da znate kako da upravljate svojom online reputacijom.

Prvo pravilo ličnog brendiranja: Morate da znate šta je o vama dostupno online

Veoma je zabrinjavajuće da preko 70% građana Crne Gore ni na koji način nema uvid u to koje su sve informacije dostupne o njima online. Samo 17% nas je pretražilo svoje ime na Internet pretraživaču kao što je Google, a prisutnost ostalih mjera je neznatna.

Ukoliko želite da preduzmete kontrolu nad svojim online brendom, počnite od onoga što se već nalazi online. Pretražite svoje ime na Googleu koristeći incognito prozor. Pogledajte koje sve to veb sajtove Google smatra najrelevantnijim da vas predstave, a onda ih otvorite i pokušajte da očima stranca procijenite to što vidite.

Da li ti sajtovi predstavljaju prave vas? Da li biste sarađivali sa osobom koju vidite? Da li biste voljeli da popijete kafu sa njim?

Dok preko 80% crnogoraca nikada nije provjerilo koje se sve informacije nalaze o njima Internetu tako što će pretražiti svoje ime na Internet pretraživačima, 48% amerikanaca to radi jednom godišnje, 27% tri-do četiri puta godišnje a 15% jednom mjesečno.

Drugo pravilo ličnog brendiranja: Budite proaktivni

Ako je odgovor na neko od ovih pitanje ne, nije vrijeme da se bacite u očajavanje, već u akciju.

Ono što jednom dospije online, najčešće ostaje online. Zato je najbolji način da se borite protiv sadržaja koji vas ne predstavlja u najboljem svijetlu da ga ugušite količinom i kvalitetom sadržaja koji to radi. Sadržaj koji kreirate može biti na mnoštvu kanala, ali je bitno da na kraju imate jednu platformu na koju će svi oni da upućuju, kao što je lični vebsajt ili blog.

Sito strategija

Ako mislite da je možda najbolja strategija da vas uopšte nema online, moram da vam kažem da je ona puna rupa. Danas se oslanjamo na Internet da nam kaže da li da vjerujemo biznisu ili osobi, ili ne. Ukoliko vas nigdje nema, to je u najmanju ruku sumnjivo. Još bitnije, gubite potencijalnu prednost koju biste imali da iskoristite svoje online prisustvo da predstavite svoje vještine i sposobnosti.

Kada se radi o Crnoj Gori, Facebook je ubedljivo najpopularnija društvena mreža (47%) i alat koji se najčešće nalazi u službi našeg online avatara. Drugi po stopi korišćenja je Instagram sa 25% kreiranih profila, a zatim slijedi LinkedIn sa 3% kreiranih profila. Lični vebsajt ili blog ima tek po 1% stanovništva.

U Sjedinjenim Američkim Državama situacija je dosta drugačija – pojedinac najčešće ima izgrađeno prisustvo na većem broju online destinacija. Facebook profil ima impresivnih 80% ispitanika, Twitter profil ima 29% ispitanika, LinkedIn profil ima 24% ispitanika a Instagram profil 18% ispitanika. Lični vebsajt ima 12% Amerikanaca, dok blog piše čak 10% njih.

Lični vebsajt i pisanje bloga su možda najbolji načini da predstavite sebe kao kompletnu osobu. Različite društvene mreže imaju različitu namjenu te najčešće predstavljaju samo jedan aspekt vaše ličnosti. Sa druge strane, one imaju pravila i način predstavljanja informacija koje ne možete da kontrolišete.

Ukoliko osoba pretražuje vaše ime, želite da je usmjerite na platformu koja je u potpunosti pod vašom kontrolom, gdje vi birate kako se predstavljate i dajete kontekst svim ostalim informacijama koje se o vama nalaze online. Lični vebsajt ili blog na vašem domenu i vašem hostingu su jedine platforme koje vi u potpunosti kontrolišete.

Ako zapamtite makar nešto, neka to bude ovo

Sve što radite u životu mora imati cilj, pa i vaše ponašanje online. Pravilno osmišljene i održive “online” persone koje zaista predstavljaju prave vas,nije lako kreirati. Ali, jeste lako početi.

Pažljivo razmislite o sadržaju koji dijelite online. Trudite se da vas predstavlja u najboljem svijetlu te da društvene mreže koristite u skladu sa njihovom namjenom. Ne dijelite ništa što ne biste voljeli da vide članovi vaše porodice ili vaše kolege – čak ni na Snapchatu, jer vas samo jedan screenshot dijeli od vječne slave. LinkedIn ostavite za poslovnu reprezentaciju i komunikaciju. Instagram koristite za one priče koje ne mogu da se prenesu samo riječima. Zapamtite i da Facebook gledaju i članovi vaše porodice, ali i potencijalni poslovni partneri.

Aktivno kreirajte online sadržaj o stvarima koje su vam bitne, bilo da su to vaše aktivnosti u NVO sektoru, ljubav prema fotografiji, stručnost u rješavanju problema pisanjem koda ili oslikavanje vitraža. Benefiti će biti višestruki, počevši od povezivanja sa ljudima koji dijele vašu stručnost i vrijednosti, do povezivanja sa ljudima kojima treba osoba baš kao što ste vi.

Iskoristite platforme koje imate na raspolaganju da istaknete šta je to što radite i što radite dobro, tako da sledeći put kada neko bude pretraživao vaše ime, ne preostane mu ništa drugo već da vas pozove na kafu, ako ne na razgovor za posao.

Izvor: Alicorn.me

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *