cbcg-640x330

Centralna banka predlaže niži porez na dobit firmi

Centralna banka (CBCG) preporučila je Vladi da u cilju nastavka konsolidacije budžeta i postizanja stabilnosti finansija razmotri smanjenje stope poreza na dobit koja sada iznosi devet odsto ili da ukine krizni porez na zarade.

Obrazloženje za tu preporuku je da bi se tom mjerom “stimulisalo novo zapošljavanje i podigao kvalitet života.

Preporuka za smanjenje stope poreza na dobit, koja je među najnižim u regionu, dolazi u trenutku kada Vlada krpi budžetske rupe tako što uvodi nove poreze kojima utiče na životni standard građana, smanjuje socijalne naknade…

Vladi je preporučeno da analizira poresku politiku koja se odnosi na visinu stopa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i da razmotriti mogućnost njihovog smanjenja. To iz razloga da bi se smanjilo opterećenja na bruto zarade zaposlenih u privredi i povećala konkurentnost privrede uz istovremenu analizu sive ekonomije i iznosa minimalne zarade.

CBCG je juče objavila preporuke Vlade za vođenje ekonomske politike u narednoj godini koje su u značajnoj meri prepisane iz preporuka za ovu godinu. To pokazuje da dobar dio preporuka ostaje mrtvo slovo na papiru, a što se konstantno ponavlja iz godine u godinu.

Jedan od najvažnijih godišnjih dokumenata vrhovne monetarne institucije sveden je zadnje dvije godine na svega 20-ak strana.

Svih prethodnih godina Vlada je dobijala od CBCG dokument na oko 100 strana koji je sadžao presjek stanja u svim važnim oblastima koji doprinose razvoju ekonomije države. Taj dokument je sadržao glavne rizike za svaku oblast, detaljne preporuke koje treba sprovoditi u kratkim ili dugim rokovima u tim oblastima, strateške pravce razvoja…

CBCG od oktobra prošle godine rukovodi Radoje Žugić koji je na tu poziciju došao sa mjesta ministra finansija, dok je njegov prethodnik Milojica Dakić otišao u penziju.

Vrhovna monetarna institucija je odustala i od nekih važnih preporuka koje je predlagala ranijih godine. Jedna od tih preporuka je da Vlada spriječi kompanije da izvlače novac iz države i izbjegavaju plaćanje poreskih obaveza.

To znači da izvršna vlast treba da ukine sklopljene poreske ugovore sa državama i teritorijama gdje su poreske stope mnogo niže i preko kojih se najčešće obavljaju te transakcije na štetu državnog budžeta. Te države ili ofšor teritorije zbog izuzetno niskih poreskih stopa nazivaju se poreski rajevi. Za rješenje tog problema CBCG predlaže i da Poreska uprava dobije veća ovlašćenja kako bi imala uvid u bankarske informacije o tim transakcijama i da se promijene pravila o izvještavanju o stranim investicijama. Od toga ništa nije bilo.

CBCG je odustala i od preporuke da se ograniče visoke kamatne stope banaka koje je vrhovna monetarna institucije nazivala zelenaškim. CBCG je dok je Dakić bio guverner pripremila i predlog zakona za ograničenje kamatnih stopa koje Ministarstvo finasija i dalje drži u fioci.

Vrhovna monetarna institucija predlaže Vladi da detaljno analizira uzroke dugotrajne nelikvidnosti privrede i pripremi predlog svih raspoloživih mjera za prevazilaženje identifikovanih uzroka i rješenje problema nelikvidnost. Ta preporuka se ponavlja već nekoliko godina, ali je ranije predlagano da se to pitanje rješava u trouglu CBCG, Vlada i privrednici.

Predloženo je da se razvije model po kojem bi se omogućilo da pomorci uplaćuju poreze i doprinose i da se formira radna grupa koju bi činili predstavnici pomoraca, Ministarstva finansija i Ministarstva pomorstva i saobraćaja, kako bi se došlo do rješenja koje bi bilo i u interesu države i pomoraca.

Ne pominju TE i EPCG

U Preporukama za 2018. godinu (kao i u ovogodišnjim) CBCG se ne osvrće na kašnjenje važnih investicija u sektoru energetike koje je označila jednim od važnih nosilaca razvoja ekonomije. CBCG je o tom problemu detaljnije govorila u preporukama za 2016. godinu označavajući taj rizik u kašnjenju rastućim.

Država u narednu godinu bez započetog projekta izgradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, neriješenog pitanja šta daje nakon izlaska itlaijanskog partnera A2A iz EPCG…

Za sektor saobraćaja nema nijedna preporuka, izuzev da uraditi adekvatnu Studiju održivosti nacionalnog avio-prevoznika u Crnoj Gori Montenegro erlajnsa kako bi se utvrdio potencijalni Plan restrukturiranja preduzeća. Studija bi, između ostalog, obuhvatila direktne i indirektne koristi kompanije, kao uticaj kompanije na turizam i ukupnu privredu.

Vlada je još ljetos javnost obavijestila da radi analizi održivosti ME i restrukturiranju kompanije.
CBCG predlaže da se zarade zaposlenih u javnom sektoru formiraju po principu fisklane održivosti.

To znači da ako budžet ostvaruje deficit tekuće potrošnje preko određene granice (ne kažu koje) da se zarade smanje, a ako suficit u tekućoj potrošnji da se zarade zadrže na postojećem nivou ili da se povećaju. Ista preporuka je bila za ovu godinu.

Ponovo se predlaže da se smanji neproduktivna budžetska potrošnja tako što će se smanjti troškovi komunikacionih i korisultantskih usluga, troškovi usluga advokata, rashodi za meterijal, da se racionalizuje kapitalni budžet u dijelu koji se ne odnosi na kapitalne projekte.

Izvor: Bankar

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *